Budućim majkama je potrebno više joda – od početka trudnoće.
Dnevna opskrba esencijalnim elementom u tragovima služi i majčinoj vlastitoj proizvodnji hormona štitnjače i rastućem fetusu, što ovisi o majčinoj opskrbi jodom.
Djetetova štitna žlijezda počinje samostalno raditi već u 14. sedmici trudnoće.
Proizvodnja hormona potrebna za to počinje oko 12. tjedna trudnoće.
Koje su funkcije joda?
Jod je esencijalni gradivni blok hormona štitnjače zvanog tetrajodtironin ili tiroksin (skraćeno T3), koji se formira u štitnoj žlijezdi i kontrolira, između ostalog, brzinu metabolizma.
Osim toga, element u tragovima je uključen u kontrolu rasta, formiranja kostiju i razvoja mozga rastuće bebe u maternici.
Uz adekvatnu opskrbu jodom, rizik od razvojnih poremećaja, malformacija i pobačaja može se smanjiti.
Kolika je dnevna potreba za jodom?
Minimalni preporučeni dnevni unos (NRV) joda je 150 μg (mikrograma).
Preporuke DGE (Njemačkog društva za ishranu) su između 180 μg i 200 μg.
Za trudnice, DGE e.V. daje preporučenu količinu joda od 230 μg, tokom dojenja je 260 μg.
Koliko je dobra opća opskrba jodom?
Ishranu i opskrbu Nijemaca detaljno je ispitao Institut Max Rubner 2008. godine.
Prehrambene navike preko 20.000 ljudi uključene su u ovu studiju.
Prema studiji, veliki dijelovi populacije konzumiraju previše šećera i brašna, ali nedovoljno vitamina i elemenata u tragovima.
Što se tiče joda, ova Nacionalna studija potrošnje (NVS, Izvještaj o rezultatima 2. dio) pokazala je da 74% ispitanih žena u dobi od 19 do 24 godine ima nedostatak joda, iako već konzumiraju jodiranu so.
U dobnoj grupi od 25 do 34 godine, 60,9% ima nedovoljan unos joda, a među 35 do 50-godišnjaka, više od polovine je pogođeno nedostatkom joda.
Ako se jodirana kuhinjska sol ne koristi za kuhanje, između 99,1% i 97,4% žena u dobi od 19 do 50 godina ne pokriva minimalne dnevne potrebe za jodom kroz svoju normalnu ishranu.
Kako zadovoljiti svoje dnevne potrebe za jodom, posebno tijekom trudnoće?
Radna grupa za nedostatak joda i profesionalna udruženja preporučuju dopunski unos od 150 do 200 mikrograma joda dnevno u obliku tableta od početka trudnoće, jer je povećanu potrebu za jodom teško pokriti normalnom ishranom. Osim toga, budućim majkama je potrebno još više joda – dokazani nedostatak joda bio bi odgovarajuće veći. “Potražnja za profilaksom nedostatka joda u Njemačkoj odnosi se posebno na žene tokom trudnoće i dojenja“, kaže Savezni ured za zdravstvo.
Kao i Federalni institut za zaštitu zdravlja potrošača, preporučuje sljedeće mjere:
1. Isključiva upotreba jodirane kuhinjske soli ili jodirane zamjene za kuhinjsku sol u domaćinstvu.
2. Preferencija za hranu proizvedenu korištenjem jodirane kuhinjske soli, posebno hljeba i mesnih proizvoda.
3. Redovna konzumacija morske ribe.
To je zato što je morska riba i dobar prirodni izvor joda i dobavljač važnih omega-3 masnih kiselina DHA i EPA.
Mlijeko također sadrži jod.
4. Dnevno, dodatni unos od 150 do 200 μg – npr. u obliku dodataka prehrani prilagođenih potrebama trudnoće.
Zaključak: Jod tokom trudnoće i dojenja
Nedostatak joda je široko rasprostranjen čak i kada se koristi jodirana kuhinjska sol.
Posebno tokom trudnoće i dojenja, dodatna opskrba je važna za zdrav razvoj djeteta i hormonsku ravnotežu.
Dodatak prehrani sa 150 μg do 200 μg joda (npr. amitamin® fertil F) stoga može dati vrijedan doprinos zdravoj trudnoći.
This post is also available in:
